KNEŽEVA PALAČA
Kneževa palača (palatium communis) smještena je neposredno uz katedralu sv. Jakova, točnije s istočne strane katedrale. Od nekoć mnogo većeg zdanja ostalo je sačuvano samo južno i zapadno krilo tako da danas palača ima tlocrt u obliku slova L, s četvrtastom kulom smještenom na jugozapadu, na dodirnoj točki dvaju krila.
U prostoru između krila palače nalazi se atrij. Najraniji dijelovi palače datirani su u 13. stoljeće. Dobila je ime po tome jer je u palači boravio gradski knez i kapetan – najviši predstavnik mletačke državne vlasti u šibenskoj komuni, tj. u gradu i na njegovim teritorijima na kopnu i otocima.
Kroz mnoga stoljeća postojanja Kneževa palača mijenjala je svoju funkciju, a raznim obnovama, preuređivanjima i dogradnjama mijenjala je i svoj oblik.
Kneževa palača, pogled iz zraka
Južno, glavno krilo palače bilo je dio obalnog obrambenog sustava grada – bedema. Proteže se od četverokutne kule do manje, poligonalne kule (uz Hotel Jadran). To je ujedno i najstariji dio palače. U prizemlju južnog krila, na sjevernom zidu, nalazi se kasnoromanički portal sa srpastim lučnim završetkom koji je karakterističan za 13. stoljeće što je najranije datiran arhitektonski element palače. Između dviju kula, u bedem su uklopljena srednjovjekovna gradska vrata (Porta del Palazzo) s gradskim grbom s likom sv. Mihovila, zaštitnika Šibenika i Šibenske biskupije. Između Kule i Biskupske palače sačuvana su renesansna gradska vrata (Porta Nuova) iz 16. stoljeća.
Zapadno krilo Kneževe palače okrenuto je prema sakristiji i apsidama Katedrale. U 15. stoljeću dio zapadnog dijela palače, u kojem su se nalazili kneževi uredi i staja, srušen je zbog gradnje Katedrale. U zapadnom krilu, uz gradska vrata, nalazi se ulaz u Kneževu palaču. Lijevo od glavnog ulaza, nalazi se još jedan ulaz, s natpisom Cancellaria criminalivm (ured za sudske poslove).
U atriju Kneževe palače nalazila se bunarska kruna koja je 2012. godine, u toku radova na stalnom postavu, premještena ispred ulaza u Muzej. U prostoru ispod atrija nalazi se pripadajuća cisterna u kojoj se skupljala kišnica, a koja je služila za opskrbljivanje palače vodom.
Južno krilo Kneževe palače
Portal – najranije datirani arhitektonski element palače, 13. stoljeće
Srednjovjekovna gradska vrata – Porta del Palazzo
Gradska vrata – Porta Nuova, 16. stoljeće
Kneževa palača bila je središte javnog života srednjovjekovne šibenske komune. Uz to što je služila kao mjesto stanovanja gradskom knezu i kapetanu i njegovoj posluzi, u palači su se nalazile i uredske prostorije uprave i suda, ured za carinike soli, poslovni prostori i skladišta raznovrsne robe. Podrumske prostorije Kule služile su kao tamnice (na zidovima se i danas mogu vidjeti crteži zatvorenika). U južnom krilu palače zasjedalo je šibensko Veliko vijeće, a po prestanku komunalnih funkcija tu je bilo gradsko kazalište.
U drugoj polovici 18. stoljeća Kneževa palača bila je u izuzetno lošem stanju o čemu nam svjedoče brojni arhivski dokumenti u kojima se traži obnova palače. Uvjeti stanovanja u palači postali su neadekvatni zbog čega palača polovicom 1788. godine prestaje biti rezidencija šibenskih knezova koji od tada žive u unajmljenim privatnim kućama. Mletački Senat nije odobrio potrebne obnove već je palaču odlučio ponuditi kao dar gradu Šibeniku što je šibensko gradsko vijeće prihvatilo. Godine 1797. padom Mletačke Republike nova francuska uprava dokida stare institucije komunalnog sustava, a time i instituciju kneza.
Propadanje palače nastavlja se i kroz 19. i 20. stoljeće, a velika oštećenja na palači nastala su u bombardiranju u Drugom svjetskom ratu. Nakon Drugog svjetskog rata nekoliko prostorija palače dodijeljeno je na korištenje gradskom muzeju. Adaptacijama prostora izvedenima 1974. i 1975. godine za novu, muzejsko-galerijsku funkciju, te novom adaptacijom 2000-tih godina kompleks Kneževe palače dobiva današnji izgled.
Kneževa palača, pogled iz zraka
Fotografije: T. Šmider